Svijet je ušao u novu eru. Geopolitički potresi, klimatski ekstremi i ubrzani tehnološki razvoj više nisu odvojeni fenomeni, nego međusobno povezani procesi koji se odvijaju paralelno i oblikuju svakodnevicu u realnom vremenu. Upravo zato ključno pitanje današnjice više nije hoće li se krize događati, nego kako njima upravljati u trenutku kada se preklapaju, ubrzavaju i međusobno pojačavaju.
 
Odgovore na ta pitanja donosi Međunarodna konferencija Dani kriznog upravljanja (DKU 2026), koja će se održati 2. i 3. lipnja u Velikoj Gorici, u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta i na Veleučilištu Velika Gorica. Riječ je o jednom od najvažnijih regionalnih okupljanja posvećenih sigurnosti, kriznom upravljanju i otpornosti društva, koje i ove godine okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz različitih područja - od sigurnosti i znanosti do tehnologije i javnih politika.
 
Konferencija otvara prostor za raspravu o svijetu u kojem tradicionalne granice između kriza više ne postoje. Upravo na tom presjeku sigurnosti, znanosti i tehnologije traže se novi modeli upravljanja sustavima koji moraju reagirati brzo, precizno i u uvjetima stalne neizvjesnosti.
 
U središtu programa ističe se predavanje dr. sc. Marinka Ogorca „Turbulencije nove globalne arhitekture međunarodne zajednice“, koje analizira duboke promjene u globalnim odnosima i postupni raspad klasičnih sigurnosnih modela. U svijetu u kojem nestabilnost postaje pravilo, a ne iznimka, njegovo izlaganje otvara ključno pitanje, kako države i sigurnosni sustavi mogu ostati funkcionalni u uvjetima trajne nepredvidivosti.
 
Jednako snažan naglasak stavljen je na otpornost infrastrukture i gradova. Prof. dr. sc. Josip Atalić u svom predavanju seizmičku otpornost definira kao jedan od ključnih „gamechangera“ suvremene sigurnosti. U kontekstu ubrzane urbanizacije i sve izraženijih klimatskih pritisaka sigurnost više nije apstraktan pojam, nego izravno pitanje opstanka zajednica i sustava u kojima živimo.
 
Posebnu dimenziju konferenciji daje panel o digitalnim inovacijama i novim tehnologijama u kriznom upravljanju, koji moderira Igor Milić. Panel okuplja ključne institucije i stručnjake koji pokazuju kako se krizno upravljanje ubrzano transformira u digitalni ekosustav. Veleučilište Velika Gorica predstavit će primjenu umjetne inteligencije u kriznim sustavima, Ministarstvo unutarnjih poslova približit će sudionicima sustav NICS (Next Generation Incident System), Hrvatska vatrogasna zajednica pokazat će načine korištenja satelitskih tehnologija u operativnim intervencijama, dok HGSS donosi iskustva primjene bespilotnih letjelica. Stručnjaci za GIS analitiku dodatno će pokazati kako prostorni podaci postaju ključan alat za donošenje odluka u kriznim situacijama.
 
Drugi veliki panel posvećen je klimatskim promjenama i upravljanju rizicima koje moderira prof. dr. sc. Sanja Kalambura, a okuplja međunarodnu skupinu stručnjakinja iz Portugala, Belgije, Estonije i te EU klimatsku ambasadoricu Mirjanu Matešić (Hrvatska). U fokusu su konkretni odgovori na sve učestalije klimatske ekstreme, ali i pitanje kako obrazovni sustavi, institucije i javne politike mogu pratiti brzinu promjena koje već sada snažno utječu na društvo i gospodarstvo.
 
Program konferencije dodatno obogaćuje predstavljanje monografije „1995.“ autora Zorana Filipovića, dok se drugi dan konferencije  na Veleučilištu Velika Gorica pretvara u znanstveni forum s više od 60 prijavljenih radova iz područja sigurnosti, tehnologije, kriznog upravljanja i komunikacije. Time konferencija ne ostaje samo na razini rasprave, nego aktivno doprinosi razvoju novih znanja i rješenja.
 
Dani kriznog upravljanja 2026. jasno pokazuju da budućnost više nije nešto što dolazi , ona je već ovdje. Umjetna inteligencija, klimatski rizici i globalni sigurnosni izazovi već su promijenili način na koji društva funkcioniraju. Upravo zato DKU postaje mjesto na kojemu se ne govori o hipotetskim scenarijima, nego o stvarnim promjenama koje zahtijevaju nove pristupe, brze odluke i drugačiji način razmišljanja.
 
U svijetu istodobnih kriza spremnost više nije opcija, ona je nužnost.