U petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica otvorit će se samostalna izložba likovne umjetnice Ane Ratković Sobota naziva ''Boginja''. Kustosica izložbe i autorica predgovora je Tena Bakšaj.
Riječ je o ambijentalnoj site-specific instalaciji velikih razmjera. Kroz nju autorica razvija umjetnički projekt koji istražuje (ne)ravnotežu ženskih i muških principa u tijelu, društvu i krajoliku. Instalacija obuhvaća materijale čiju je uporabu usavršavala u Indoneziji, prije svega tekstile velikih formata (mješavinu svile i pamuka), koje boja prirodnim bojama i pigmentima dobivenima iz listova, cvjetova i korijenja biljaka. Time nastavlja ranije započeto istraživanje tehnike batika i bojanja prirodnim pigmentima.

Tematski, ciklus se bavi ženskim arhetipom, oslanjajući se na istraživanja litavske arheologinje i antropologinje Marije Gimbutas, poznate po istraživanjima neolitičkih kultura koje interpretira kao društva usmjerena na cikličnost prirode i štovanje Velike Boginje. Vizualni jezik oslanja se stoga na jednostavne oblike neolitičkog simbolizma te eksperiment s prirodnim pigmentima i modifikatorima, čije miješanje ne podliježe zakonima optičkog spajanja boja, pa su rezultati često nepredvidivi.

Novi ciklus radova naziva Boginja Ane Ratković Sobota dosljedno se nadovezuje na njezina recentna istraživanja materijala, prirode i simboličkih sustava vidljiva u ciklusima Trag boje i Sunčev vrt. Dok je u Tragu boje umjetnica reducirala pejzaž na njegove energetske i simboličke karakteristike, koristeći pigmente biljnog podrijetla kao izravne tragove prirode, a u Sunčevom vrtu proširila taj interes prema cikličnosti vremena, biljnim vrstama i solarnim simbolima kroz batik tehniku, u najnovijem ciklusu kojim se predstavlja u Galeriji Galženica fokus se dodatno pomiče od pejzaža kao vanjskog fenomena prema unutarnjim, arhetipskim strukturama čovjeka i njegovog odnosa s prirodom.

U ciklusu Boginja, Ana Ratković Sobota gradi novi, još suptilniji vizualni sustav u kojem se isprepliću arhetipska simbolika i njezino vlastito introspektivno iskustvo. Radove izvodi pigmentima na svili, koje potom fiksira tradicionalnim postupkom kuhanja na pari. Pigmenti su dobiveni iz biljnih i prirodnih izvora: ljubičasti tonovi nastaju iz kore kempeče drveta, ciglasti iz kore luka, hibiskusa i indijskog broća, dok su crveni izvedeni iz mješavine indonezijskih biljaka teger bubuk, jolawe te kore drveta secang.

Izložba je otvorena do 15. 5. 2026.
 
Ana Ratković Sobota (r. 1988., Zagreb, Hrvatska) diplomirala je 2013. godine na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je HZSU-a. Među samostalnim izložbama ističu se: Sunčev vrt u Galeriji SC u Zagrebu (2025.), Trag boje u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu (2024.), Priroda i društvo u Galeriji Kazamat u Osijeku (2023.), Jezera u Galeriji Josip Račić u Zagrebu (2022.) i Tokamachi Central Center – Danjuro u Japanu (2018.).
 
Među skupnim izložbama izdvajaju se: 37. Salon mladih u Meštrovićevom paviljonu (2024.), 42. Splitski salon u Salonu Galić (2024.), izložbe u Çanakkaleu, Turska (2022.) i CSO Ada Ankara, Turska (2023.), Taman Budaya, Yogyakarta (2024.) te Westpol A.I.R. Space, Leipzig (2019.). Rezidencijalno je boravila u Yogyakarti, Indonezija (2024.), Panovcima, Slovenija (2025.) i u Leipzigu, Njemačka (2019.).
 
Sudjelovala je u oslikavanju zidova KBC-a Rebro u Zagrebu (2017.), u Kaznionici u Požegi (2018.) te u zatvoru u Karlovcu (2022.). Godine 2023. održala je seriju likovnih radionica sa zatvorenicima Zatvorske bolnice u Zagrebu. Tijekom 2024. osmislila je i realizirala edukacijsko-istraživački projekt u Indoneziji, usmjeren na batik tehniku, izradu štambilja od recikliranog papira i bojenje biljnim pigmentima. Iste je godine izdala umjetničku knjigu Jezera u vlastitoj nakladi, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.